Ono što kažu drugi

Inkluzija i točka gledišta

Sve ovisi o točki gledišta. Uzmimo primjer čaše koja je napunjena do pola i dvoje ljudi koji ju promatraju, za jednu je osobu ta čaša napola puna a za drugu je napola prazna. 

Danas se točka gledišta prema različitosti polako mijenja. Možda je transformacija započela 70-ih godina s nastankom takozvanog socijalnog modela invalidnosti u Engleskoj, koja se usprotivila klasičnom medicinskom modelu. Prema medicinskom modelu invalidnost je karakteristika neke osobe, prema onom socijalnom je pak proizvod neharmonične interakcije te određene karakteristike i društva izgrađenog od osoba i za osobe koje su po toj karakteristici drugačije. read more

Nitko ne odrasta autističan

Rodiš se autističan i umreš autističan, to se zna. Doduše i živiš kao autističan, u dobru i u zlu. Ne možeš odstupiti od vlastite neurologije, no ipak… ne odrastaš kao autističan. 

No što to znači odrastati kao autističan? Ovisi.

Autistična osoba nužno doživljava svoje cjelokupno iskustvo življenja kroz filter vlastitog funkcioniranja, koje je upravo autistično, ali “autistično življenje” može se dogoditi na različite načine ovisno o kontekstu, no ne mislim samo na kontekst u kojem živi trenutno, već možda još i bitnije, i o kontekstu u kojem je ta osoba odrasla.   read more

Miltonov problem dvostruke empatije

Damian Milton radi za National Autistic Society kao stručni savjetnik za intelektualne i razvojne poteškoće u Lizard centru na Sveučilištu u Kentu u Ujedinjenom Kraljevstvu. Voditelj je projekta National autistic Taskforce.

Nositelj je akademskih titula u mnogim predmetima: sociologiji, filozofiji, psihologiji, i obrazovanju. Njegov interes za autizam započeo je kada je 2005. njegovom sinu dijagnosticiran autizam te je naknadno 2009. i njemu dijagnosticiran Aspergerov sindrom u dobi od trideset i šest godina. read more

Neurorazličitost

Neurorazličitost je termin kojeg je 1998. godine skovala sociologinja Judy Singer, taj termin označava neurološku različitost unutar ljudske populacije, jednostavnije rečeno sve vrste umova prisutne na svijetu. Biološka je činjenica da je svaki mozak drugačiji od drugoga što čini svaku individuu jedinstvenom. Ako prihvatimo tu činjenicu prihvatiti ćemo i koncept neurorazličitosti, tj. cerebralne različitosti.

Zahvaljujući neurorazličitosti imamo ljude koji su ekstrovertni, one koji su introvertni, imamo muzičare, imamo matematičare, slikare, itd., znači svatko od nas ima različite interese ili ukuse. Od svih ljudi na svijetu većina ima mnoge zajedničke karakteristike koje su statistički češće prisutne i slični cerebralni razvoj i zbog toga ih definiramo kao tipične ili s tipičnim razvojem. Dakle svi smo neurorazličiti. Neke druge osobe koje odudaraju od tog tipičnog razvoja smatraju se neurodivergentim ili neuroatipičnim osobama upravo zbog tog njihovog atipičnog razvoja. U tu kategoriju spadaju autistične osobe ili osobe s ADHD-om, Touretteovim sindromom, disleksijom, diskalkulijom itd. Dakle svijet nije podijeljen na neurotipične i neurorazličite već smo svi neurorazličiti. read more