Treće poglavlje: Tko može biti autističan?

Način na koji ljudi govore o autizmu uvelike se promijenio.
Nekad smo autizmu davali različita imena. Neki ljudi i dalje upotrebljavaju ovakve izraze:
- Poremećaj iz autističnog spektra (ASD)
- Autistični poremećaj
- Aspergerov sindrom
- Dezintegrativni poremećaj u djetinjstvu
- Pervazivni razvojni poremećaj – nije drugačije naznačeno (PDD-NOS)
- Atipični autizam
Danas to uglavnom nazivamo samo autizmom.
Danas to uglavnom nazivamo samo autizmom.
Osobe s drugim teškoćama također mogu biti autistične, a autistične osobe mogu imati više od jedne teškoće. Katkad su te druge teškoće dio autizma, a katkad nisu. Autizam je razvojna teškoća, a mnoge osobe s takvim teškoćama imaju više od jedne.
To je normalno.
Evo nekih drugih teškoća koje autistični ljudi katkad imaju:
Teškoće u učenju:
- Disleksija
- Dispraksija
- Disgrafija
- Diskalkulija
- Neverbalni poremećaj učenja
Teškoće mentalnog zdravlja:
- Depresija
- Anksioznost
- Bipolarni poremećaj
- PTSP
- Shizofrenija
- Poremećaji u prehrani
- OKP
- Touretteov sindrom
Teškoće koje utječu na vaše tijelo:
- Poremećaji vezivnog tkiva poput Ehlers-Danlosova sindroma i Marfanova sindroma
- Poremećaji spavanja poput nesanice ili apneje pri spavanju
- Probavni poremećaji poput GERB-a i peptičnog ulkusa
- Epilepsija
- Tuberozna skleroza
Druge teškoće u razvoju:
- Intelektualne teškoće
- ADHD
- Rettov sindrom
- Angelmanov sindrom
- Downov sindrom
- Cerebralna paraliza
Neke se teškoće češće javljaju kod autističnih osoba. Katkad se misli da to znači da je autizam nešto loše, ali to nema smisla.
Razmišljajte o tome ovako:
Ljudi s crvenom kosom lakše izgore na suncu. Opekline od sunca bole i mogu izazvati rak kože, ali ne kažemo da je crvena kosa kriva za to. Niti pokušavamo izliječiti crvenu kosu niti ljudima takve kose govorimo da bi je trebali obojiti u neku drugu boju. I dalje bi bili podložni opeklinama. Zato im govorimo da se zaštite kremom za sunčanje.
Tako je i kad je riječ o autizmu. Autistične osobe zaslužuju veću podršku za svoje teškoće.
Katkad se autističnim osobama ne dijagnosticira autizam, a može se dogoditi da im umjesto toga dijagnosticiraju neke druge teškoće. Katkad imamo i te teškoće, ali katkad su liječnici jednostavno zbunjeni. Možda ne shvaćaju da smo autistični.
Žene i pripadnici rasnih manjina najčešće dobivaju pogrešne dijagnoze i umjesto dijagnoze autizma dobivaju dijagnoze drugih teškoća. Među takvim su teškoćama i:
- Gluhoća
- Shizofrenija
- Granični poremećaj ličnosti
- Izbjegavajući poremećaj ličnosti
- Shizotipni poremećaj ličnosti
- Poremećaj protivljenja i odbijanja (ODD)
- Poremećaj socijalne komunikacije
- Neverbalni poremećaj učenja
- Poremećaj senzorne integracije
- Depresija
- Bipolarni poremećaj
- Anksioznost
- Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)
- Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD)
- Intelektualne teškoće
Autistične osobe mogu imati i druge teškoće osim autizma. No neki liječnici ne znaju mnogo o autizmu i mogli bi reći da imamo te teškoće, a ne autizam. Liječnici mogu pogriješiti.
Svatko može biti autističan. Djevojčice, žene, transrodne osobe i nebinarne osobe mogu biti autistične. Pripadnici rasnih manjina mogu biti autistični. Tinejdžeri, odrasli i stariji ljudi mogu biti autistični. Osobe s drugim teškoćama također mogu biti autistične.
Djevojčicama i ženama rjeđe se dijagnosticira autizam nego dječacima. Budući da brojni ljudi misle da je autizam „tipičan samo za dječake“, djevojčicama će zato češće umjesto autizma dijagnosticirati druge teškoće. Možda im kažu da su samo sramežljive ili zločeste, ali to je pogrešno! I djevojčice mogu biti autistične.
Autistične djevojčice možda neće uvijek izgledati kao autistični dječaci jer se djevojčice i dječaci mogu različito ponašati. Katkad je teško procijeniti jesu li djevojčice autistične jer ih vršnjački pritisak katkad jače primorava da se uklope u sredinu nego dječake.
U središtu istraživanja o autizmu uglavnom su autistični dječaci. To znači da znamo vrlo malo o autističnim djevojčicama i zato im je teže dijagnosticirati autizam.
Mnogo je različitih rodova, ali neki ljudi misle da postoje samo dva. Kad se netko rodi, liječnik obično kaže „Dječak je!“ ili „Djevojčica je!“ Liječnik kaže jedno ili drugo ovisno o tome kako tijelo novorođenčeta izgleda, ali nije uvijek u pravu. Ne morate biti dječak ili djevojčica samo zbog toga što vaše tijelo tako izgleda.
Katkad je osoba kojoj je rečeno da je dječak zapravo djevojčica. Transrodnost znači da vam je rod drukčiji nego što su ljudi mislili kad ste se rodili. Cisrodnost znači da vam je rod isti kao što su ljudi mislili kad ste se rodili.
Na primjer:
Borna je transrodna osoba. Kad se Borna rodio, svi su mislili da je djevojčica, ali Borna je znao da je dječak. Borna je svima rekao da je dječak i sada živi kao muškarac.
Postoji mnogo različitih rodova. Katkad osoba nije ni dječak ni djevojčica. Katkad osoba nema rod ili se u različitim trenucima osjeća kao da pripada različitim rodovima. Nebinarnost znači da netko nije samo dječak ili djevojčica.
Brojni su autistični ljudi transrodni ili nebinarni i ne znamo zašto se to događa. To je u redu! U redu je biti autističan, transrodan ili nebinaran, ili oboje!
Neki misle da autistične osobe ne shvaćaju same sebe. Mogu reći da nas naš rod zbunjuje, ali nisu u pravu!
Na autističnim je osobama da same odluče kojemu rodu pripadaju bez obzira na sve.
Pripadnici rasnih manjina (people of color) ljudi su koji nisu bijelci.
Neki su primjeri ljudi rasnih manjina crnci, azijati i Latinoamerikanci. Svatko tko nije bijelac, pripadnik je rasne manjine.
Bijelcima se češće dijagnosticira autizam nego pripadnicima rasnih manjina iako je i za njih jednako vjerojatno da su autistični. Liječnici autističnim pripadnicima rasnih manjina rijetko postavljaju dobru dijagnozu. Zbog rasizma je teže dijagnosticirati autizam pripadnicima rasnih manjina i zato im se umjesto toga katkad dijagnosticiraju druge teškoće.
Moramo ustrajno podržavati autistične pripadnike rasnih manjina. Svatko bi trebao moći otkriti je li autističan.
Svatko može biti autističan neovisno o tome koliko ima godina. Ne možete „prerasti“ autizam!
Zapamtite: autizam je razvojna teškoća; ako je osoba autistična, nikad ne prestaje biti autistična. To znači da ljudi svih dobi mogu biti autistični.
Katkad se ljudima dijagnosticira autizam kad odrastu jer u djetinjstvu nisu imali priliku dobiti dijagnozu ili je njihov liječnik pogriješio. To ne znači da takve osobe nisu bile autistične u djetinjstvu. Zapravo su autistične od rođenja, prije nego što im je autizam dijagnosticiran.
Svatko može biti autističan!
Sara Luterman: Autism Self-Diagnosis is not Special Snowflake Syndrome – http://nosmag.org/autism-self-diagnosis-is-not-special-snowflake-syndrome/
Autistic Women & Nonbinary Network – https://awnnetwork.org/
Autistic Science Lady: Adult Misdiagnosis – The Default Path to an Autistic Identity – https://autisticsciencelady.wordpress.com/2019/06/15/adult-misdiagnosis-the-default-path-to-an-autistic-identity/
Somer Bishop: Why It’s So Difficult to Diagnose Autism in Girls – https://slate.com/technology/2015/10/autism-in-girls-and-women-is-difficult-to-diagnose.html
Pacific Standard: Autism’s Race Problem – https://psmag.com/news/autisms-race-problem